EN
HR
Istraživačka grupa projekta GEOMSAT formirana je s ciljem povezivanja stručnjaka različitih znanstvenih disciplina sa zajedničkom svrhom ispunjavanja istraživačkih ciljeva.
Kako je projekt interdisciplinarnog karaktera istraživanje provodi grupa znanstvenika iz različitih znanstvenih područja i polja, a koji potječu iz tri visoko školske ustanove iz Hrvatske (Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet , Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet – Geofizički odsjek) te jedne visoko školske ustanove iz Slovenije (Sveučilište u Mariboru, Fakulteta za gradbeništvo, prometno inženirstvo in arhitekturo).
OBRAZOVANJE
2000. dr. sc.
Ustanova: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Slovenija.
1999. mr.sc.
Ustanova: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Slovenija.
1986. dipl. ing. geod.
Ustanova: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.
ZAPOSLENJE
od 2014 – redoviti profesor u trajnom zvanju
Ustanova: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.
Prethodna zaposlenja
2009–2014 – redoviti profesor
2006–2009 – izvanredni profesor
2002–2006 – docent
1998–2002 – stručni suradnik
1986–1998 – istraživač
Ustanova: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.
Almin Đapo rođen je 17. kolovoza 1974. u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2000. diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka studija zapošljava se kao znanstveni novak na Geodetskom fakultetu. 2005. godine magistrirao je na Geodetskom fakultetu, a u svibnju 2009. godine doktorirao je na istom fakultetu pod mentorstvom prof. dr. sc. Boška Pribičevića sa Geodetskog fakulteta i prof. dr. sc. Ivana Dragičevića sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta sa temom: „Korelacija geodetskog i geološkog modela tektonskih pomaka na primjeru šireg područja Grada Zagreba“. Početkom 2010. godine izabran je u znanstveno nastavno zvanje docent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od siječnja 2017. godine radi kao izvanredni profesor na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Gostujući je profesor na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i FTN-u Univerziteta u Novom Sadu. Do sada je bio voditelj i mentor 56 diplomskih radova i jednog doktorskog rada. Kao autor i koautor objavio je preko 50 znanstvenih i stručnih radova te je koautor znanstvene monografije pod naslovom "Geodinamika područja Grada Zagreba". Prezentirao je radove na preko dvadeset međunarodnih znanstvenih skupova. U stručnom radu obavlja različite poslove iz domene upravljanja prostornim informacijama, hidrografije, geodinamike, očuvanja kulturne baštine, cestogradnje te ostalih infrastrukturnih objekata i drugim projektima primijenjene geodezije u sklopu kojih uvodi u primjenu najnovije metode i tehnologije. Radio je na više desetaka stručnih i znanstvenih projekata. Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatskog geodetskog društva, Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta.
Boštjan Kovačić rođen je 15.4.1967. godine u Mariboru, Slovenija. Završio je srednju građevinsku školu, odjel za geodeziju u Mariboru te nastavio studij u Ljubljani na Fakultetu za građevinarstvo, geodeziju i arhitekturu – odjel za geodeziju, te diplomirao 1993 godine. Na tom fakultetu je nastavio magistarski studij kojega je završio 1998 godine. Doktorski studij je upisao na Sveučilištu u Zagrebu, Geodetski fakultet, te obranio disertaciju 2001. godine. Od 1994 godine radi na Fakultetu za građevinu, promet i arhitekturu na Sveučilištu u Mariboru. Za to vrijeme bio je asistent za područje geodezije i nacrtne geometrije, docent za geodeziju te izvanredni profesor za geodeziju i građevinu. Predaje slijedeće kolegije: Geodezija, Eksperimentalna analiza konstrukcija, Najnovije geodetske metode u građevini, Precizne geodetske metode te GIS sustave. Aktivno radi na više projekata među kojima je najvažniji Geotehnički monitoring autoputa Razdrto – Vipava. U posljednjih 20 godina bavi se analizom konstrukcija, praćenjem pomaka, testovima opterećenja, geodetskim monitoringom čeličnih konstrukcija, optičkim mjerenjem vibracija te geodetskim praćenjem pomaka kod dinamičkih opterećenja. U njegovoj bibliografiji ima više od 250 radova.
Rok Kamnik rođen je u Slovenj Gradecu 20.9.1975. godine, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga nastavio je školovanje u Centru srednjih škola u Velenju, smjer računalni tehničar. Fakultet građevinarstva i geodezije u Ljubljani upisao je u ak. god. 1994/95 i završio studij 2000. Nakon diplomiranja radio je u Regionalnoj geodetskoj upravi u Slovenj Gradecu. Godine 2003. zaposlio se na Sveučilištu u Mariboru, na Fakultetu za građevinu, prometno inženjerstvo i arhitekturu, gdje radi kao docent za predmetno područje građevinarstva. Na Fakultetu izvodi predavanja i vježbe. Poslijediplomski doktorski studij upisao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2014. godine obranio doktorski rad pod nazivom „Kombinacija geodetskih i drugih mjernih metoda u mostogradnji“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Boška Pribičevića. U znanstvenom smislu kao koautor objavio je četiri izvorna znanstvena članka: u časopisu Survey Review, Allgemeine Vermessungs-Nachrichten i Geodetskom listu. Kao koautor objavio je jedan pregledan članak u Strojarskom dnevniku. Objavio je dva znanstvena rada u časopisu Promet i Suvremeni promet. Ima objavljenih devet znanstvenih radova na konferencijama. U stručnom smislu kao autor ili koautor objavio je sedam znanstvenih članaka. Za potrebe nastave napisao je skriptu za vježbe iz kolegija Geodezija, te izdao sveučilišni udžbenik „Praktička geodezija u građevinarstvu“. Kao komentor sudjelovao je kod izrade više desetaka diplomskih radova. Aktivno sudjeluje ili je sudjelovao u raznim projektima i u više od 100 probnih testova opterećenja vijadukata, mostova i nadvožnjaka od kojih su najveći Črni Kal, Puchov most u Ptuju, Slomškov most i nadvožnjak Pesnica u Mariboru, Petelinjek i Šentožbolt na Trojanama i Šumljak te Rebrnice na Rebrnicama. Položio je dva dodatna stručna ispita. Prvi stručni ispit za službenike u državnoj upravi iz područja katastra, registra, zemljišne knjige, mreža, topografije i kartografije. Drugi stručni ispit položio je pri Komori inženjera Slovenije. Osim toga obavio je više stručnih radionica i obrazovanja. Aktivno govori engleski jezik. U njegovoj bibliografiji je trenutačno 110 bibliografska jedinica.
Ante Marendić rođen je 12. svibnja 1980. u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2004. diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka studija zapošljava se kao asistent na Geodetskom fakultetu u Zavodu za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama. U svibnju 2011. godine doktorirao je na Geodetskom fakultetu pod mentorstvom prof. dr. sc. Zdravka Kapovića sa Geodetskog fakulteta i prof. dr. sc. Mladenka Raka sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa temom: „Primjena geodetskih mjernih sustava u nadgledanju građevina s naglaskom na praćenje dinamičkih pomaka“. U svibnju 2015. godine izabran je u znanstveno nastavno zvanje docent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju. Do sada je bio voditelj i mentor 31 diplomskog rada. Kao autor i koautor objavio je 30 znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te zbornicima radova. U stručnom radu obavlja različite poslove iz područja inženjerske geodezije te određivanja pomaka i deformacija građevina. Sudjelovao je na sedam znanstvenih i veliki broj stručnih projekata. Prodekan je za nastavu i studente i Predsjednik povjerenstva za upravljanje kvalitetom Geodetskog fakulteta. Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatskog geodetskog društva i Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta.
Luka Babić rođen je 22. travnja 1982. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2000. upisuje Geodetski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, a odmah nakon završetka studija zapošljava se na Geodetskom fakultetu kao stručni suradnik. 2010. godine postaje znanstveni novak te u sklopu doktorskog studija izrađujei brani disertaciju pod nazivom „Geodetsko praćenje erozije obala rijeka korištenjem suvremenih bezkontaktnih mobilnih senzora“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Boška Pribičevića. Od 2016. radi kao poslijedoktorand na Geodetskom fakultetu. Održava vježbe iz kolegija: Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici, Hidrografska izmjera, Trodimenzionalno lasersko skeniranje u geodeziji i geoinformatici te Pomorska geodezija. Njegovo glavno područje istraživanja su suvremene metode daljinskog istraživanja korištenjem aktivnih (LiDAR, Ultrazvučno sondiranje) i pasivnih senzora (fotogrametrija) te GNSS opažanja. U proteklih pet godina intenzivno proučava primjenu navedenih metodologija u energetskim i transportnim sustavima. Objavio je nekoliko znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima te zbornicima radova.
Vanja Miljković rođena je 7. ožujka 1970. U Vukovaru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1990. upisuje studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji završava 1997. godine. Nakon završetka studija zapošljava se na Geodetskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik u Zavodu za kartografiju i fotogrametriju, a od 2011. godine kao asistent te od 2017. kao poslijedoktorand u Zavodu za geomatiku. Na Geodetskom fakultetu održava vježbe iz kolegija: Prezentacijske tehnike, Inženjerska grafika u geodeziji i informatici i Hidrografska izmjera. U sklopu projekta TEMPUS, 2008. godine odlazi na tri mjeseca usavršavanja na Jagellonsko sveučilište u Krakowu. Doktorirala je 2017. godine pod mentorstvom doc. dr. sc. Dubravka Gajskog s temom „Prostorna kalibracija multispektralnih i hiperspektralnih senzora u blizupredmetnoj fotogrametriji“. Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatskoga geodetskoga društva i Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Marin Govorčin rođen je 17. listopada 1989. u Zadru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2009. upisuje Geodetski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je završio preddiplomski (2011) te diplomski sveučilišni studij (2013) geodezije i geoinformatike sa "Summa cum laude" priznanjem. Nakon završetka studija zapošljava se kao stručni suradnik na Katedri za hidrografiju u Zavodu za geomatiku Geodetskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te upisuje sveučilišni poslijediplomski doktorski studij na istom fakultetu. Trenutno je student treće godine navedenog studija s obranjenom temom doktorskog rada pod nazivom "Određivanje modela površinskih deformacija na širem zagrebačkom području primjenom satelitske radarske interferometrije". Dobitnik je američke stipendije Fulbright za akademsku godinu 2016./2017., u sklopu koje provodi znanstveno istraživanje vezano za svoj doktorski rad na američkom sveučilištu "Florida International University", Miami, Florida, SAD. Osim znanstvenog rada na navedenom američkom sveučilištu, također volonterski radi sa grupom znanstvenika koja se bavi istraživanjima vezanih uz satelitsku radarsku interferometriju na "Rosenstiel School of Marine and Atmospeheric science" na University of Miami, Miami, Florida, SAD. Kao zaposlenik Katedre za hidrografiju, Geodetskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je na dva znanstvena i na desetak stručnih projekata u području primjene suvremenih geodetskih metoda daljinskih istraživanja. Kao autor i koautor objavio je nekoliko radova te sudjelovao na međunarodnoj znanstvenoj konferenciju za doktorande u području geodezije i geoinformatike u Novom Sadu, 2013. godine, pod njemačkim pokroviteljstvom (DAAD). U sklopu poslijediplomskog doktorskog studija održao je dvije prezentacije vezane uz temu svog doktorskog rada; na European Space Expo skupu u Zagrebu 2015. godine te na skupštini Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, početkom 2016. godine.
Eduard Prelogović je rođen 7. travnja 1936. godine u Zagrebu. Cjelovito školovanje završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1962. godine. Početkom 1964. godine stalno djeluje na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu kao asistent (1964.-1974.), docent (1974.-1977.), izvanredni profesor (1977.-1982.), redoviti profesor (1982.-1999.), a 1999. godine izabran je za redovitog profesora u trajnom zvanju. Umirovljen je 2007. godine. Obavljao je nastavu iz slijedećih kolegija: Geološko kartiranje, Strukturna geologija, Strukturna geomorfologija i geologija kvartara, Neotektonika sa seizmotektonikom, Seizmotektonika, te na nekoliko predmeta poslijediplomskog doktorskog studija iz područja geologije i fizike. Više desetaka puta bio je mentor ili član povjerenstva na diplomskim ispitima. Bio je mentor ili član povjerenstva dvadesetak magistarskih radova te mentor deset doktorskih radova. Stručne ispite iz geologije i rudarstva u Ministarstvu znanosti i tehnologije obavljao je dvadeset godina. Do sada je sudjelovao na brojnim geološkim istraživanjima. Ističu se: sudjelovanje u izradi Osnovne geološke karte, izradi strukturnih i litofacijelnih karata, definiranju legendi neotektonskih, seizmotektonskih i strukturno-geomorfoloških karata i izradi pojedinih karata. Tipična su proučavanja strukturnih odnosa, posebice recentne tektonske i seizmotektonske aktivnosti. Posebno se naglašava izdvajanje seizmičkih izvora, seizmotektonskih aktivnih zona u prostoru, amplituda tektonskih pomaka, morfogeneze reljefa i postanka struktura, te posebice definiranje polja stresa i recentnih tektonskih pomaka iz geoloških i geodetskih GPS mjerenja. Izdvajaju se i najvažniji projekti: Seismicity of the Balkan Peninsula (1974.), Seizmic zonationes of the Medvednica and areas of Zagreb (1988.), Evolution of the possible danger for NPP Krško (1992./94.), Tektonske dinamike prostora Panonskog bazena (1995./98.), Recentni strukturni sklop prostora Dinarida (2000./2002.) i Geodinamika prostora grada Zagreba (1997./2015.). Značajno je i sudjelovanje na 55 znanstvenih i stručnih skupova. Pozvanih predavanja bilo je 17. Ukupno je objavio 113 znanstvenih radova, 6 stručnih radova, 1 rad u monografiji i knjigu u koautorstvu. Dobitnik je republičke nagrade za znanstveni rad 'Nikola Tesla' 1982. godine. Za člana suradnika HAZU izabran je 1992. godine. Također se napominje učešće u radu Znanstvenog savjeta HAZU Sveučilišta u Osijeku, Znanstvenog vijeća za dubinska istraživanja i fotointerpretaciju HAZU, te međunarodne komisije o sigurnosti nuklearne elektrane Krško (Inter. Com. For The Independent Safety Analysis of the NNP Krško). Član je Hrvatskog geološkog društva, hrvatskog geomorfološkog društva, Znanstvenog savjeta za naftu HAZU i INQUA (International Union for Quaternary Research – Neotectonic Commission).
Ivica Pavičić je rođen 1989. godine u Zagrebu. Godine 2008. započeo je prediplomskistudij geološkog inženjerstva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2014. godine, s temom diplomskog rada iz regionalne geologije pod naslovom „Regionalni geološki i hidrogeološki odnosi u području Žumberačkog i Samoborskog gorja s posebnim osvrtom na zalihe podzemnih voda“. U 2014. godini I. Pavičić započinje doktorski studij geologije na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu gdje je kao asistent aktivno uključen u niz stručnih projekata pod vodstvom prof. dr. sc. Ivana Dragičevića. Znanstveno-istraživački rad I. Pavičića temelji se na analizama prostorne raspodjele poroznosti u stijenama s dominantno pukotinskom poroznosti te 3D geološkim modeliranju. I. Pavičić trenutno radi na izradi doktorskog rada pod naslovom „Geneza, prostorna raspodjela i kvantifikacija poroznosti žumberačkih gornjotrijaskih dolomita“ pod mentorstvom prof. dr.sc. Ivana Dragičevića i nasl. prof. dr. sc. Tatjane Vlahović. Ubrzo po završetku diplomskog studija I. Pavičić zaposlen je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu kao stručni suradnik, a od 2016. godine kao asistent na RGNF-u u Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo. Za vrijeme diplomskog studija sudjelovao je u svjetskom naftno geološkom natjecanju IBA (Imperial Barel Award) u organizaciji AAPG-a (2014). Dobitnik je rektorove nagrade (2012/13), dvije dekanove nagrade (2012/13 i 2013/14), dvije pohvale fakultetskog vijeća, te stipendije INA-Jutarnji list za najstudentski projekt (2012/13). I. Pavičić je do sada publicirao jedan izvorni znanstveni članak u tercijarnim publikacijama te brojne druge znanstvene publikacije.
Snježan Prevolnik rođen je 1980. godine u Zagrebu, Hrvatska. Akademski naziv diplomiranog inženjera fizike-smjer geofizika stekao je 2008. godine na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od kraja 2008. godine zaposlen je u Seizmološkoj službi Hrvatske (SSH). Opis poslova obuhvaća sva zaduženja vezana uz testiranje i konfiguraciju seizmološke opreme; konfiguraciju računalnih i komunikacijskih sistema; postavljanje i održavanje mreže seizmoloških i akcelerografskih postaja; obradu, analizu i arhiviranje podataka; sudjelovanje u permanentnom dežurstvu i pripravnosti; provođenje znanstvenih i stručnih projekata te znanstvenih istraživanja. Usporedno s radom u SSH upisuje poslijediplomski doktorski studij fizike-smjer geofizika. Bavi se istraživanjem seizmičke anizotropije, mikrozonacijom i seizmičkom ugroženošću građevina, ali i drugim područjima seizmologije. Pohađao je International training course on Seismology, Hazard Assessment and Risk Mitigation, organiziran u Potsdamu od strane njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti (GFZ) te sudjelovao na nekoliko međunarodnih konferencija. Do sada je bio suradnik na tri međunarodna znanstvena projekta, a trenutno sudjeluje u dva znanstvena projekta. Sudjeluje u izvođenju nastave na diplomskom studiju na Geofizičkom odsjeku u vježbama iz predmeta koji se bavi seizmičkom anizotropijom. Do sada je objavio 3 peer-reviewed članka (od toga 2 CC), jedan članak u zborniku radova s konferencije te je sudjelovao u izradi preko 30 stručnih studija.
Marijan Marjanović rođen je 1966. godine u Zagrebu gdje pohađa osnovnu i srednju školu. Godine 1986. upisuje dodiplomski studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomira 1992. godine kod mentora prof. dr. sc. Ladislava Feila s temom “Analiza podataka mjerenja II. Nivelmana visoke točnosti na području Vojvodine”. Godine 1992. se zapošljava kao pripravnik u Geodetskoj upravi Republike Hrvatske pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša, a nakon položenog državnog stručnog ispita 1993. godine zapošljava se u Institutu za primijenjenu geodeziju u Frankfurtu, gdje ostaje do 1997. godine, a zatim se po povratku zapošljava u Državnoj geodetskoj upravi na radno mjesto savjetnika u Odjelu osnovnih geodetskih radova. Godine 1997. upisuje poslijediplomski studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stječe naziv magistra tehničkih znanosti 2002. godine s temom "Izjednačenje i analiza EUREF i CROREF GPS kampanja u Republici Hrvatskoj" kod mentora prof. dr. sc. Željka Bačića iz znanstvenog područja tehničke znanosti, polje geodezija. Godine 2002. imenovan je na položajno zvanje načelnika Odjela osnovnih geodetskih radova u Sektoru za državnu izmjeru. Godine 2003. upisuje poslijediplomski doktorski studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stječe naziv doktora tehničkih znanosti 2009. godine s temom "Primjena GPS mjerenja za određivanje horizontalnih i vertikalnih pomaka Jadranske mikroploče" kod mentora prof. dr. sc. Tomislava Bašića iz znanstvenog područja tehničke znanosti, polje geodezija, grana pomorska, satelitska i fizikalna geodezija. Autor je i koautor brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja obrade podataka i primjene GNSS mjerenja, državne izmjere i osnovnih geodetskih radova, do sada je objavio 3 znanstvena rada u CC časopisu, 2 poglavlja u knjizi, 7 znanstvenih radova u drugim časopisima, 1 pregledni rad, 27 znanstvenih radova u zbornicima s recenzijom te više od 40 drugih radova na domaćim i međunarodnim skupovima, urednik je 4 znanstvena zbornika i koautor 1 stručne publikacije. Sudjelovao je na 39 međunarodnih i 25 domaćih znanstvenih skupova te 4 međunarodna i 5 domaćih stručnih skupova. Održao je 8 pozvanih i 28 drugih javnih priopćenja na znanstvevnim skupovima te 8 javnih priopćenja na međunarodnim i domaćim stručnim skupovima.
Marko Pavasović rođen je 21. prosinca 1982. u Šibeniku (Republika Hrvatska) gdje je završio osnovnu i srednju školu. U travnju 2008. diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem se iste godine zapošljava na radnom mjestu I. vrste u suradničkom zvanju asistent u Zavodu za geomatiku, na Katedri za državnu izmjeru. U srpnju 2014. doktorirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temi „CROPOS kao Hrvatski terestrički referentni okvir i njegova primjena u geodinamičkim istraživanjima“.
Po obrani disertacije, u srpnju 2014., zapošljava se na radnom mjestu I. vrste u suradničkom zvanju poslijedoktorand u Zavodu za geomatiku, na Katedri za državnu izmjeru Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od srpnja 2018. zaposlen je na razvojnom radnom mjestu I. vrste u znanstveno-nastavnom zvanju docent u Zavodu za primijenjenju geodeziju na Katedri za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Marko Pavasović je bio neposredni voditelj 7 i komentor 3 diplomska rada. U koautorstvu je do sada objavio 40 radova (poglavlje u knjizi, uredničke knjige, znanstveni i ostali radovi, znanstveni i drugi radovi u zbornicima, elaborati i tehnička izvješća) te sudjelovao na 11 znanstvenih skupova uz 5 izlaganja radova na međunarodnim znanstvenim skupovima. U siječnju 2009. prošao je obuku za rad s Bernese GPS znanstvenim softverom u sklopu Bernese „GPS Software Training Course“ na Astronomskom institutu Sveučilišta u Bernu (AIUB), Švicarska. Aktivno se služi engleskim jezikom u čitanju i pisanju.
B. Matoš je rođen 1982. godine u Koprivnici. Godine 2000. započeo je diplomski studij geologije i geografije pri Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine, s temom diplomskog rada iz petrologije pod naslovom „Eklogiti i njihova uloga u geodinamskoj evoluciji. U 2009. godini B. Matoš započinje doktorski studij geologije na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu gdje je kao znanstveni novak/asistent aktivno uključe u znanstveni projekt MZOŠ-a pod nazivom CROTEC koji se bavi strukturnom analizom recentne i neotektonske aktivnosti u Hrvatskoj pod vodstvom prof.dr.sc. Brune Tomljenovića. Znanstveno-istraživački rad B. Matoša temelji se na analizama tektonske aktivnosti duž recentno i neotektonski aktivnih rasjeda i rasjednih zona u Hrvatskoj. B. Matoš doktorirao 2014. godine na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranom doktorskog rada pod naslovom „Neotectonic and recently active faults in Bilogora mountain area and assessment of their seismogenic potential“ izrađenim pod mentorstvom prof. dr.sc. Brune Tomljenovića čime je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja geologija i paleontologija. U razdoblju od 2006. do 2007. bio je zaposlen kao prof. geografije u III. Osnovnoj školi (Bjelovar), a od 2007 do 2009. godine u tvrtki Geofizika d.d. Zagreb. 0d 2009. godine zaposlen je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo, najprije kao znanstveni novak-asistent, od kraja 2014. do kraja 2016 kao znanstveni novak-poslijedoktorand, a od veljače 2017. godine kao docent. Bojan Matoš je je dobitnik Fulbrightove stipendije u akademskoj godini 2012./2013 kojom se usavršavao na Southern Illinois University (Carbondale, IL, SAD) te Grand Valley State University (Allandale, MI, SAD). B. Matoš je do sada publicirao četiri izvorna znanstvena članka u tercijarnim publikacijama te brojne druge znanstvene publikacija.
Ana Kuveždić Divjak rođena je 19. prosinca 1981. u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i maturirala po obrazovnom programu opće gimnazije. Diplomirala je 2006. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2007. godine. Doktorski rad "Kartografska komunikacija u kriznim situacijama" izradila je pod mentorstvom prof. dr. sc. Miljenka Lapainea i obranila u studenom 2013. godine te stekla akademski naziv doktorica tehničkih znanosti, znanstveno polje geodezija, grana kartografija.
Od prosinca 2007. godine zaposlena je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradničkom zvanju znanstvena novakinja – asistentica na znanstveno istraživačkom projektu Kartografija Jadrana. Od prosinca 2013. godine obavlja poslove u svojstvu znanstvene novakinje na suradničkom radnom mjestu poslijedoktorandica. Od ak. god. 2007./08. do 2018./19. sudjeluje u izvođenju nastave Katedre za geoinformacije u Zavodu za kartografiju i fotogrametriju iz predmeta: Digitalna kartografija, Kartografija i nove tehnologije, Multimedijska kartografija, Kartografija i GIS, Kartografske projekcije, Rukovanje geoinformacijama, Slobodne geoinformacije, Osnove geoinformatike, Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici, Osnove statistike i Stručna praksa.
U dosadašnjem znanstveno-istraživačkom radu, kao autorica ili u koautorstvu, objavila je tri izvorna znanstvena i jedan stručni rad u međunarodnim CC časopisima, jedan pregledni znanstveni rad u znanstvenim časopisima koji su zastupljeni u drugim bibliografskim bazama podataka (Scopus), dva poglavlja u knjigama, te 12 cjelovitih radova i 13 sažetaka u zbornicima skupova.
Glavna je urednica znanstveno-stručnog časopisa Kartografija i geoinformacije (kig.kartografija.hr) s otvorenim pristupom (OAJ – open access journals) indeksiranim u bazi Scopus.
Članica je Hrvatskoga kartografskog društva u kojem je obnašala dužnost dopredsjednice (2012–13.) i zamjenice dopredsjednice (2016–). Članica je Povjerenstva za rano upozorenje i upravljanje u kriznim situacijama (Commission on Cartography in Early Warning and Crisis Management) i Povjerenstva za kartografske projekcije (Comission on Map Projections) Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Association), Copernicusovog ureda Hrvatska (Copernicus Relay i Academy Office Croatia) i Laboratorija OSGL (Open Source Geospatial Lab) Geodetskog fakulteta.
Govori engleski i njemački.
Projekt GEOMSAT financira Hrvatska zaklada za znanost pod brojem IP-2018-01-8944.
