HRZZ GEOMSAT EN HR
GEOMSAT

GEOMSAT

Publikacije Aktivnosti Istraživači Naslovnica O projektu

Republika Hrvatska (RH) nalazi se u kolizijskoj zoni koja je sastavni dio Mediteranske zone konvergencije između Afričke i Euroazijske tektonske ploče (Tari, 2002; Tari Kovačić and Mrinjek, 1994; Schmid et al. 2008). Na temelju prethodnih istraživanja, u najvećoj mjeri geodinamički pokreti borano-navlačnog pojasa Dinarida kao i dijelom JZ dijela Panonskog bazena objašnjeni su kroz dinamiku i kinematiku Jadranske mikroploče koja se giba neovisno od Afričke i Euroazijske tektonske ploče (D'Agostino i dr. 2008). Konvergencija Jadranske mikroploče i stabilne Euroazijske ploče (2-5 mm/god; e.g. Grenerczy et al., 2005; Bennett et al., 2008; Weber et al., 2010) odražava se kroz akomodaciju i distribuciju tektonske aktivnosti na granici same mikroploče, te kroz diferencijalno naprezanje Zemljine kore koja je popraćena seizmičkom aktivnošću (potresi). Nadalje, tektonska aktivnost očituje se i kroz heterogenu distribuciju naprezanja u Zemljinoj kori koja dovodi do seizmičke aktivnosti na recentnim i neotektonski aktivnim rasjedima, koji su reversnog i/ili „strike-slip“ karaktera. Recentni geodinamički procesi koji se manifestiraju kroz seizmičku aktivnost, predstavljaju potencijalni izvor opasnosti i rizik za stanovništvo koja obitava na tome području, jer u bilo kojemu trenutku mogu rezultirati trenutnim oslobađanjem akumulirane seizmičke energije, odnosno materijalnom i nematerijalnom štetom, a moguće i ljudskim žrtvama. Geodinamički i kinematski procesi ne poznaju nacionalne granice te je razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa od izuzetnog značaja za sigurnost lokalne zajednice, ali i sprečavanje i upravljanje potencijalnim ekonomskim posljedicama za društvo na širem području istraživanja.

Znanstveno-istraživačka djelatnost zahtjeva praćenje geodinamičkih procesa kroz prizmu interdisciplinaranog pristupa, odnosno sinergiju istraživačkih metoda iz domena različitih geoznanstvenih disciplina kao što su geodezija, geologija i geofizika (seizmologija). Istraživanje geodinamičkih procesa koji dovode do akumulacije te oslobađanja napetosti u Zemljinoj kori u vidu potresa, u inicijalnoj fazi se većim dijelom oslanja na geološke i seizmološke metode. Geološke metode se prvenstveno temelje na analizi geoloških i geofizičkih podataka s ciljem definiranja strukturno-geoloških odnosa kao i identifikaciji glavnih diskontinuiteta, tj. rasjeda na nekom području. S druge strane, seizmologija i seizmotektonika su usmjerene na određivanje kinematskih obilježja aktivnih rasjeda kao i njihovih geometrijskih parametara, ključnih u definiranju seizmogenog potencijala, na temelju proučavanja elastičnih valova generiranih potresom. Također, seizmološke metode usmjerene su i na proučavanje povijesne seizmičke aktivnosti s ciljem što boljeg definiranja seizmičkog hazarda i karakterizacije tektonskih procesa na određenom području. Razvojem suvremenih geodetskih satelitskih metoda prikupljanja prostornih podataka, uloga geodezije u geodinamičkim istraživanjima je itekako dobila na značaju. Geodezija kao znanost omogućuje prikupljanje geometrijskih informacija o distribuciji napetosti i deformacija Zemljine kore na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kroz određeno vrijeme promatranja s obzirom na referentni okvir. Iz tog razloga geodetska istraživanja predstavljaju idealnu nadogradnju geoloških i seizmoloških rezultata pri ispitivanju i karakterizaciji recentnih tektonskih pokreta i geodinamike promatranog područja. Geodetska istraživanja na globalnoj i regionalnoj razini usmjerena su na praćenje geodinamičkih procesa, vezanih uz samu tektoniku, opažanjem kroz određeni period na permanentnim globalnim, kontinentalnim i regionalnim mrežama (IGS, EUREF) Globalnog Navigacijskog Satelitskog Sustava (GNSS) (Kreemer i dr. 2014), te primjenom dugobazisne interferometrije (eng. Very Long Base Interferometry, VLBI) (Jordan i Minster 1988, Cambell i Nothnagel 2000). Geodetske metode koje se najčešće koriste za prikupljanje prostornih podataka o temporalnom razvoju površinskih deformacija Zemljine kore na lokalnoj razini, tj. na užem području oko rasjednih zona, su spomenute GNSS mreže (manje veličine), te Satelitske Radarske Interferomerije (InSAR) (Massonnet i Feigl. 1998). Geodetske metode na lokalnoj razini pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za praćenje seizmičkih ciklusa na poznatim seizmogenim izvorima, počevši od inter-seizmičke faze (proces akumulacije stresa, tj. naprezanja koja prethode potresu), ko-seizmičke faze (pomaci fizičke površine Zemlje uslijed otpuštanja energije potresom) do post-seizmičke faze (pomaci fizičke površine Zemlje nakon potresa). Suvremene geodetske metode omogućuju kontinuirano i precizno praćenje naprezanja Zemljine fizičke površine koja se uvjetno mogu povezati s tektonski induciranim naprezanjima Zemljine kore i/ili naprezanjima na seizmogenim rasjednim zonama.

Područje istraživanja ovoga projektnog prijedloga je primarno teritorij RH no uzevši u obzir prostorni kontekst geodinamičkih procesa, potrebno je to promatrati kroz primjenu geodetskih metoda u širem (regionalnom) i užem (lokalnom) prostornom kontekstu. Projektni prijedlog usmjeren je na primjenu geodetske metode izjednačenja GNSS mreže s ciljem određivanja recentnih kinematičkih pokreta Jadranske mikroploče kao i distribucije veličine diferencijalnog pomaka Jadranske mikroploče s obzirom na referentni okvir promatranja. Projektnim prijedlogom predlaže se izjednačenje regionalne GNSS mreže koja se sastoji od permanentnih GNSS stanica službenog Hrvatskog Pozicijskog sustava (CROPOS) i GNSS stanica službenih mreža ostalih država u regiji, za period promatranja 2009-2017. Nadalje, ovim projektnim prijedlogom predlaže se i primjena multi-temporalnih InSAR (MT-InSAR) metoda za karakterizaciju i kvantifikaciju recentne tektonske aktivnosti identificiranih rasjednih zona na području Dinarida. Riječ je o primjeni InSAR metoda na lokalnim područjima u RH s najvećim seizmičkim potencijalom (Herak i dr. 2011) oko gradova Rijeke i Dubrovnika.

Prethodna relevantna geodinamička istraživanja koja su se bavila geodinamikom i kinematikom Jadranske mikroploče na temelju GNSS opažanja su opisana u Altiner, (2001), Oldow i dr. (2002), Battaglia, (2004); D'Agostino i dr. (2008), Weber i dr. (2011). Rezultati navedenih istraživanja jednoznačno ukazuju na činjenicu da je distribucija i količina korištenih GNSS točaka u prethodnim geodinamičkim istraživanjima na istočnoj strani Jadranske regije, uključujući i područje RH (IGS/SOPAC/EUREF: 7 GNSS točaka), ne zadovoljava sve potrebne preduvjete za detaljno i precizno istraživanje geodinamičkih pokreta Jadranske mikroploče. Na području RH u posljednja dva desetljeća provedeno je nekoliko međunarodnih geodinamičkih projekata: CERGOP i CRODYN, te CRODYN-2014. U posljednjem projektu dobiven je apsolutni i realativni kinematički model Jadranske mikroploče u odnosu na referentni okvir ITRF2008 za period od 4.87 godina. Bitno je naglasiti da relativni kinematički model projekta CRODYN-2014 (Pavasović 2014) ne pokazuje suglasje s prethodnim istraživanjima u vidu lokacije Eulerovog pola Jadranske mikroploče. Navedni razlozi su relativni kratki vremenski okvir promatranja te geometrija korištene GNSS mreže, tj. distribucija i prostorna pokrivenost istraživanja kinematike Jadranske mikroploče.

Nadalje, u geodinamičkim istraživanjima potencijalnih recentno aktivnih rasjednih zona na području RH bitno je spomenuti geodetsko-geodinamički projekt "Geodinamička GPS mreža Grada Zagreba" koji je aktivan od 1997. godine pa sve do danas (Pribičević i dr. 2016). Od 2015. godine u projektu je po prvi put u Hrvatskoj uključena i navedena MT-InSAR metoda (Pribičević i dr. 2017). Kombinacijom dviju suvremenih satelitskih geodetskih metoda (GNSS i MT-InSAR) osiguralo se visoko-precizno detaljno praćenje deformacija fizičke površine Zemlje na širem zagrebačkom području. Navedeni geodetsko-geodinamički projekt je primjer donedavnog praćenja i primjene najnovijih geodetskih istraživačkih metoda u RH, s obzirom na posljednje međunarodne trendove u geodinamičkim istraživanjima (Bekaert i dr. 2015; Sousa i dr. 2014; Mouratidis i Costantini 2012; Gourmelen i dr. 2010).

Cilj

Projektni prijedlog orijentiran je na prikupljanje novih i poboljšanje postojećih znanja o recentnim geodinamičkim procesima na području RH, primjenom suvremenih geodetskih satelitskih metoda GNSS i InSAR te interdisciplinarne analize rezultata dobivenih obradom navedenih podataka. Područje istraživanja je primarno teritorij RH s ciljem određivanja recentnih kinematičkih pokreta Jadranske mikroploče, te šira područja gradova Rijeke i Dubrovnika, jer su to područja s najintenzivnijom seizmičkom aktivnosti u RH.

Glavni ciljevi projektnog prijedloga su:
1) Unaprijediti postojeće kinematičke modele Jadranske mikroploče izjednačenjem regionalne GNSS mreže kao nastavak primjene Hrvatskoga pozicijskog sustava CROPOS u geodinamičkim istraživanjima;
2) Istražiti recentne tektonske aktivnosti na glavnim rasjednim zonama na širem riječkom i dubrovačkom području primjenom multi-temporalnih metoda obrade satelitske radarske interferometrije (MT-InSAR);
3) Unaprijediti postojeća znanja o geodinamičkim procesima na području RH kroz analizu i interpretaciju rezultata dobivenih suvremenim satelitskim geodetskim metodama te korelaciju s geološkim i seizmološkim podacima;
4) Razviti visoko-kvalitetnu geodetsko-geodinamičku osnovu za buduća geodinamička istraživanja u Republici Hrvatskoj.

Znanstveni doprinos

Znanstveni doprinos projektnog prijedloga biti će upotpunjavanje navedene prostorno-temporalne praznine u području istraživanja i praćenja geodinamičkih procesa vezanih uz Jadransku mikroploču, izjednačenjem regionalne GNSS mreže (CROPOS GNSS točke i točke ostalih GNSS mreža u regiji; Italija -RING, Slovenija - Signal, Mađarska - GNSSnet.hu, BiH - FBiHPOS i SRPOS i Crna Gora - MontePOS). Izjednačenje navedene GNSS mreže predstavlja nastavak korištenja CROPOS mreže u geodinamičkim istraživanjima, te poboljšanje postojećih modela kinematike Jadranske mikroploče. Poboljšanje postojećih modela, prvenstveno misleći na CRODYN2014 modele, ostvariti će se izjednačenjem regionalne GNSS mreže u odnosu na novi referentni okvir ITRF2014 (Altamimi i dr. 2016) za duži vremenski period promatranja (8 godina), te korištenjem GNSS stanica na zapadnoj strani Jadranske regije, tj. na području Italije. Izjednačenjem GNSS mreže dobiti će se recentni apsolutni (uzima u obzir i pomake Euroazijske tektonske ploče) i relativni model kinematike Jadranske mikroploče, a koji su od izuzetnog značaja za definiranje tipa recentnog naprezanja (kompresije, transpresije/transtezije prostora) i trendova recentnih naprezanja Zemljine kore u regiji. Dobiveni modeli doprinijeti će boljem razumijevanju mehanizama glavnih geodinamičkih procesa na predmetnom području. Projektnim prijedlogom predlaže se i daljnji nastavak primjene MT-InSAR metoda u RH i to, po prvi put, primjenom na ostalim seizmički najaktivnijim područjima u RH; širem riječkom i dubrovačkom području. Napredne MT-InSAR metode primijeniti će se s ciljem detaljnog visoko-preciznog praćenja interseizmičke aktivnosti na glavnim seizmogenim rasjednim zonama na navedenim područjima. Primjena MT-InSAR metoda rezultirati će prostorno detaljnom kvantifikacijom i karakterizacijom površinskih deformacija koja se mogu povezati s lokalnim poljem naprezanja, odnosno prevladavajućim geodinamičkim procesima. Dobiveni rezultati biti će od izuzetnog značaja za razumijevanje mehanizama geodinamičkih procesa te preraspodjele recentnog polja naprezanja unutar regionalnog i lokalnog strukturnog sklopa. Primjena navedenih suvremenih satelitskih geodetskih metoda u projektom prijedlogu zajedno s interdisciplinarnim analizama doprinijeti će poboljšanju kvalitete i količine podataka, ali i razumijevanju geodinamike i kinematike tektonskih pokreta na području RH.

Metodologija

Glavni cilj ovog projektnog prijedloga je poboljšanje postojećih znanja, ali i prikupljanje novih podataka o geodinamičkim procesima na području RH kroz primjenu suvremenih geodetskih satelitskih metoda opažanja Globalnog Navigacijskog Satelitskog Sustava (GNSS) i Multi-temporalne Satelitske Radarske Interferometrije (MT-InSAR), te interpretaciju i validaciju dobivenih rezultata s geološkim i seizmološkim podacima. Krajnji rezultat ovog projektnog prijedloga je zajednička baza podataka geodetskih, geoloških i seizmoloških rezultata kao visoko-kvalitetna geodetsko-geodinamička osnova za daljnja geodinamička istraživanjima na području RH. Sukladno tome, metodologija ovog projektnog prijedloga može se podijeliti u četiri faze: 1) pripremna faza koja primarno uključuje prikupljanje podataka odabranih GNSS stanica i satelitskih radarskih snimaka, 2) izjednačenje regionalne GNSS mreže i multi-temporalne obrade satelitske radarske interferometrije na prikupljenim setovima satelitskih radarskih snimaka, 3) interdisciplinarna analiza dobivenih rezultata izjednačenja GNSS mreže i MT-InSAR metoda kroz interpretaciju i validaciju sa seizmološkim i geološkim podacima te 4) uspostava geodetsko-geodinamičke osnove za buduća geodinamička istraživanja na području RH. U nastavku navedena prva i druga faza opisati će se kroz postupak primjene dvije geodetske metode: Izjednačenja GNSS mreže i multi-temporalne Satelitske Interferometrije.

Metodologija

Altamimi, Z., Rebischung, P., metivier, L., Collilieux, X. (2016): ITRF2014: A new release of the International Terrestrial Reference Frame modeling nonlinear station motions // Journal of Geophysical Research – Solid Earth, 121 (8), doi: 10.1002/2016JB013098.
Altiner, Y., (2001): The contribution of GPS to the detection of the Earth's crust deformations illustrated by GPS campaigns in the Adria region // Geophys. J. Int. 145, pp. 550–559.
Battaglia, M., Murray, M.H., Serpelloni, E., Burgmann, R. (2004): The Adriatic region: An independent microplate within the Africa-Euroasia collision zone // Geophysical Research Letters, v. 31, doi:10.1029/2004GL019723.
Bennett, R. A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M., Casale, G., Gendaszek, A., Coan, D. (2008), Eocene to present subduction of southern Adria mantle lithosphere beneath the Dinarides. Geology, 36(1), pp. 3–6.
Bakaert, D.P.S., Hooper, A., Wright, T. J (2015): Reassessing the 2006 Guerrero slow-slip event, Mexico, Implications for large earthquakes in the Guerrero Gap // Journal of Geophysical research: Solid Earth, 120, doi:10.1002/2014JB011557, pp. 1357-1375.
Cambell, j., Northnagel, A., (2000): Eurpean VLBI for crustal dynamics // Journal of Geodynamics, 30 (3), pp. 32-326.
D'Agostino, N., Avallone, A., Cheloni, D., D'Anastasio, E., Mantenuto, S., Selvaggi, G. (2008): Active tectonics of the Adriatic region from GPS and earthquake slip vectors // Journal of Geophysical Research, Vol. 113, B12413, doi:10.1029/2008JB005860.
Đapo, A. (2005): Obrada i intrepretacija geodetskih mjerenja na Geodinamičkoj mreži Grada Zagreba // Msc thesis, University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Zagreb, Croatia.
Đapo, A., Pribicević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2009): Correlation between Geodetic and Geological Models in the Geodynamic Network of the City of Zagreb // Reports on Geodesy, 86, pp 115-122.
Grenerczy, G., Sella, G., Stein, S., Kenyeres, A. (2005), Tectonic implications of the GPS velocity field in the northern Adriatic region. Geophys. Res. Lett. 32, L16311, doi:10.1029/2005GL022947.
Gourmelen, N., Amelung, F., Lanari, R. (2010): Interferometric synthetic aperture radar-GPS integration: Interseismic strain accumulation across the Hunter Mountain fault in the eastern California shear zone // Journal of Geophysical Research, vol 115, doi: 10.1029/2009JB007064.
Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markusić, S., Markulin, Ž. (2005), Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003. Tectonophysics, 398, pp. 167–180.
Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Ivančić, I., Kuk, K., Marie, K., Markušić, S., Sović, I., (2011): Seismic hazard maps of Croatia // Geophysical Challenges of the 21st century Zagreb, (poster) Zagreb, Croatia.Herring, T., King, R., McClusky, S. (2006b): Documentation for the MIT GPS analysissoftware: GAMIT 10.3, Cambridge.
Herring, T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky, S. C. (2015b): GAMIT – GPS Analysis at MIT, Reference Manual 10.6, Department of Earth, Atmospheric and Planetary Sciences, Massachusetts Institute of Technology.
Hooper, A., Bekaert, D., Spaans, K., Arıkan, M.(2012): Recent advances in SAR interferometry time series analysis for measuring crustal deformation. Tectonophysics, 514, pp. 1–13.
Jordan, T. G., Minster, J. B. (1988): Beyond plate tectonics – Looking at plate deformation with space geodesy // The impact of VLBI on astrophysics and geophysics; Proceedings of the 129th IAU Symposium, Cambridge, MA, May 10-15, 1987 (A89-13726 03-90). Dordrecht, Kluwer Academic Publishers, pp. 341-350.
Kampes, B. M., Hanssen, R. F., Perski, Z. (2003): Radar interferometry with public domain tools. // In Third International Workshop on ERS SAR Interferometry, FRINGE03, Frascati, Italy.
Kastelic, V., Vannoli, P., Buratto, P., Fracassi, U., Tiberti, M.M., Valensise, G. (2013), Seismogenic sources in the Adriatic Domain. Marine and Petrol. Geol., 42, 191–213.
Kreemer, C., Blewitt, G., Klein, E. C. (2014): a geodetic plate motion and global strain rate model // Geochemistry, Geophysics, Geosystems, 15 (10), pp 3849-3889.
Massonnet, D., Feigl, K. L. (1998): Radar interferometry and its application to changes in the Earth's surface //Reviews of geophysics, 36 (4), pp 441-500.
Markušić, S., Herak, D., Ivančić, I., Sović, I., Herak, M., Prelogović, E. (1998), Seismicity of Croatia in the period 1993–1996 and the Ston–Slano earthquake of 1996, Geofizika, 15,83–102.
Mouratidis, A., Costantini, F. (2012): Ps and SBAS Interferometry over the broader area of Thessaloniki, Greece, using the 20-year archive of ERS and Envisat data // Proc. "Fringe 2011 Workshop", Frascati, Italy, 19-13.09.2011 (ESA SP-697, January 2012).
Sousa, J. J., Ruiz, A.M., Hooper, A. J., Hanssen, R.F., Perski, Z., Bastos, L.C., Gil, A.J., Galindo-Zaldivar, J., Sanz de Galdeano, C., Alfaro, P., Garridom M. S., Armenteros, J. A., Gimenez, E., Aviles, M. (2014): Multi-temporal InSAR for deformation monitoring of the Granada and Padul faults and the surrounding area (Beltic Cordillera, southern Spain) // Procedia Technology, 16, doi: 10.1016/j.protey.2014.10.040, pp 886-896.
Oldow, J., Ferranti, L., Lewis, D., Campbell, J., D'Argenio, B., Catalano, R., Pappone, G., Carmignani, L., Conyi, P., Aiken, C. (2002): Active fragmentation of Adria, the north African promontory, central Mediterranean orogeny // Geology, 28, pp 87-96.
Osmanoğlu, B., Sunar, F., Wdowinski, S., Cabral-Cano, E. (2016): Time series analysis of InSAR data: Methods and trends. ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing, 115, 90–102.
Papazachos, B.C., Comninakis, P.E., Scordilis, E.M., Karakaisis, G.F., Papazachos, C.B. (2009), A Catalogue of Earthquakes in Mediterranean and Surrounding Area for the Period 1901–2008. Univ. of Thessaloniki, Thessaloniki, Greece. [http://geophysics.geo.auth.gr/ss/CATALOGS/seiscat.dat].
Pavasović, M. (2014): CROPOS kao Hrvatski terestrički referentni okvir i njegova primjena u geodinamičkim istraživanjima // Doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pribičevic, B., Đapo, A., Medak, D. (2011): Geodetic-Geologic Research on Wider Zagreb area based on Geodynamic Network of the City of Zagreb // Geodetski list, 65(88), pp. 1-19.
Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Movement Analysis on Geodynamic Network of the City of Zagreb from Different Time Epochs // Geodetski list, (0016-710X) 70(93), 3, pp. 207-230.
Pribičević, B., Đapo, A., Govorčin, M., (2017): The Application of Satellite Technology in the study of Geodynamic movements in the wider Zagreb area // Technical Gazette, Vol. 24. No. 2, pp 503-512.
Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuh, B., Matenco, L., Schuster, R., Schefer, S., Tischler, M., Ustaszewski, K. (2008), The Alpine‐Carpathian Dinaridic orogenic system: Correlation and evolution of tectonic units. Swiss J. Geosci., 101, pp. 139–183.
Tari, V. (2002), Evolution of the Northern and Western Dinarides: a Tectonostratigraphic Approach. In: Stephan Mueller Special Publication Series, vol. 1, pp. 223–236.
Tari Kovačić, V. and Mrinjek, E. (1994), The Role of Palaeogene Clastics in the Tectonic Interpretation of Northern Dalmatia (Southern Croatia). Geologia Croatica, 47/1, pp. 127–138.
Tomljenović, B., Herak, M., Herak, D., Kralj, K., Prelogović, E., Bostjančić, I., and Matoš, B. (2009), Active tectonics, seismicity and seismogenic sources of the Adriatic coastal and offshore region of Croatia. In: Slejko, D., Rebez, A. (Eds.), 28 Convegno Nazionale, Riassunti Estesi delle Comunicazioni. Stella Arti Grafice, Trieste, pp. 133–136.
Weber, J., Vrabec, M., Pavlocčič-Prešeren, P., Dixon, T., Jiang, Y., Stopar, B. (2010): GPS-derived motion of the Adriatic microplate from Istria Peninsula and Po Plain sites, and geodynamic implications // Tectonophsics, 483, pp. 214-222.

Naziv projekta:

Istraživanje recentnih regionalnih i lokalnih geodinamičkih procesa na području Republike Hrvatske primjenom suvremenih satelitskih geodetskih metoda

Akronim:

GEOMSAT

Šifra:

IP-01-2018-8944

Voditelj projekta:

prof. dr. sc. Boško Pribičević

Ustanova nositelj projekta:

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Trajanje:

5.10.2018. – 4.10.2022.

Projekt financira

Hrvatska zaklada za znanost

HRZZ

Vrijednost financiranja:

1.000.750,00 Kn

Znanstvena područja:

Interdisciplinarni, Tehničke znanosti, Prirodne znanosti

Znanstvena polja:

Geodezija, Geofizika, Geologija

U projektu sudjeluju:

Projekt GEOMSAT financira Hrvatska zaklada za znanost pod brojem IP-2018-01-8944.